Osnovna škola Fausta Vrančića Šibenik

PONOVIMO ŠTO SMO NAUČILI O JEDNOSTAVNOJ REČENICI I REČENIČNIM DIJELOVIMA!

REČENICA  je skup riječi koja prenosi obavijest.

JEDNOSTAVNA REČENICA je ona koja ima jedan predikat.

Jednostavne rečenice mogu biti:

a.  PROŠIRENA – Djevojčica Iva čita novine. ( S + P + dodatci )

b.  NEPROŠIRENA – Iva čita ( S + P )

c.   NEOGLAGOLJENA – Dobar dan ! ( P nije izrečen )

d.   BESUBJEKTNA – Gori ! ( S se sa sigurnošću ne može odrediti )

REČENIČNI DIJELOVI:

PREDIKAT  ( P ) je temeljni rečenični dio koji u rečenici otvara mjesto samomu sebi i ostalim rečeničnim dijelovima.

Po vrsti riječi P je:

a. GLAGOL  pa ga nazivamo GLAGOLSKIM PPREDIKATOM – Marko trči.

b. IMENICA, ZAMJENICA, PRIDJEV, BROJ, PRILOG pa ga nazivamo IMENSKI PREDIKAT –Marko je trkač.

 Kako prepoznati imenski predikat? – POMOĆNI GLAGOL BITI + IMENSKA RIJEČ  -Iva je učenica.

SUBJEKT ( S )  je riječ u N sročna s predikatom, tj. vršitelj radnje u rečenici.

Po vrsti riječi S je :

a.   IMENICA  u  N  -  Majka kuha ručak.

b.   ZAMJENICA u  N -  Ona kuha ručak.

c.   BROJ u N – Jedna čita, druga piše.

d.   PRIDJEV u N – Crnka gleda kroz prozor.

PRILOŽNA OZNAKA  ( PO ) je rečenični dio kojemu mjesto u rečenici otvara P, a izriče različite okolnosti u kojima se vrši predikatna radnja.

Po vrsti riječi PO može biti:

a.  prilog – Govorila je jasno i glasno.

b. prilog i imenica – Govorila je jasno i glasno bez zastajkivanja.

c.  imenica bez prijedloga – Ivan je Marka udario kamenom.

d.  imenica s prijedlogom – Stojim uz more.

e.  zamjenica – Maja je otišla k njoj.

PRILOŽNE OZNAKE dijelimo na:

a.  priložna oznaka mjesta ( POM ) – označuje mjesto predikatne radnje. Odgovara na pitanja GDJE, KAMO, KUDA, DOKLE, ODAKLE  - Svako ljeto putujemu Zagreb.

b. priložna oznaka vremena ( POV ) – označuje vrijeme predikatne radnje. Odgovara na pitanja KADA , DOKADA, OTKADA – Jutros je padala kiša.

c. priložna oznaka načina ( PON ) – označuje način predikatne radnje. Odgovara na pitanje KAKO – Jedva sam stigla na autobus.

OBJEKT  ( O ) je rečenični dio kojemu mjesto u rečenici otvara glagol u predikatu. Objekt može biti samo riječ koja se može mijenjati po padežima. Objekt dopunjuje glagol / predikat i kazuje nam na komu / čemu se vrši radnja. Objekt nikada ne dolazi u N  i  V.  Objekti se u nabrajanju odvajaju zarezom ( Kupila samčokoladu, tjesteninu, novine i bombone. ).

OBJEKT ( O ) dijelimo na :

a.  IZRAVNI – A  bez prijedloga ( Učiteljica me pitala gramatiku. )  ili dijelni G ( Luka je popio soka. )

b.  NEIZRAVNI – A  s prijedlogom ( Brinem se za svoju budućnost. ) , G  s prijedlogom (Pobjegla je od buke. ), D ( Prema  sestri se ponaša kao maćeha. ), L  ( Promisli o problemu. ) i  I ( Tomislav je požurio s odgovorom. )

c.  PRIJEDLOŽNI – kada O uza se ima prijedlog ( Razmišljala je o ljetovanju. )

ATRIBUT ( AT ) je dio rečenice koji dopunjuje imenice, tj. pobliže određuje imenicu.

Po vrsti riječi  AT može biti:

a)   PRIDJEV – Ušli smo u zamračenu prostoriju.

b)   ZAMJENICA -  Pošli smo u našu školu.

c)   BROJ -  Ušli smo u prvu trgovinu.

d)  IMENICA – Čuli smo zvono škole.

e)   PRILOG – Ušli smo u mnogo kuća.

Vrste AT:

a)  PRIDJEVNI -  pridjev ( lijepa kuća ), zamjenica ( naša kuća ) , broj ( prva kuća )

b) IMENIČKI -  imenica u G ( boje jeseni )

 ATRIBUTNI SKUP je atribut sa svojim atributom (sinovi naše djece)

APOZICIJA ( AP ) je dio rečenice koja dopunjuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu. ( Učenica Iva je krenula u školu. )

APOZICIJSKU SKUP čini AP sa svojim AT. ( zaštitnik polja i žita ).         Apozicija i apozicijski skup odvajaju se zarezom kada stoje iza imenice koju dopunjuje. (  Piličnik, čuvar pilića i peradi. )

NASTAVNI LISTIĆI I UMNE MAPE ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA:

REČENIČNI DIJELOVI - umne mape

NAUČI I ZAPAMTI !!!!!

ZADATCI ZA PROVJERU ZNANJA !!!!!

RJEŠENJE ZADATKA 

PRIPREMILA: Viktorija Lokas, učiteljica HJ