Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. veljače 1997. donio je odluku o proglašenju spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika. Ta odluka, objavljena iste godine u 27. broju Narodnih novina glasi ovako: „Dani od 11. do 17. ožujka, svake godine, proglašavaju se Danima hrvatskoga jezika, a u povodu obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (iz 1967. godine).“

Deklaracija je prekretnica u jezikoslovnoj misli u nas – hrvatski su jezikoslovci, književnici i hrvatske kulturne i znanstvene institucije odbili surađivati u izgradnji jugoslavenskoga, umjetnoga i politički nametnutoga hrvatskosrpskoga jezika, Deklaracijom su to jasno i javno rekli. Deklaracija je prihvaćena 13. ožujka, do 15. ožujka su je potpisale sve relevantne udruge i ustanove, a 17. ožujka 1967. objavljena je u časopisu  „Telegram“ .

Na spomen i sjećanje na Deklaraciju, učenici 2. b i 6. c razreda održali su tematski sat posvećen povijesti i razvoju hrvatskoga jezika, povijesnom razvoju pisma, zavičajnom govoru te učestalim pogrješkama koje su se uvriježile u govoru i pisanju. Učenici 5. c i 6. c razreda obišli su stalni postav u Muzeju sv. Frane i upoznali se s pisanom baštinom grada Šibenika koja se čuva u Samostanskoj knjižnici sv. Frane. Najveću pozornost učenika privukla je „Šibenska molitva“ te pisani eksponati i rukopisni zapisi Fausta Vrančića . Ovom prilikom zahvaljujemo se fra. Ivanu Bradariću na živopisnom i edukativnom predavanju pri obilasku Muzeja.